Lov, kao djelatnost, vezuje se za čovjeka od najranijih vremena i obuhvata naziv za metode i načine lovljenja divljači i ujedno predstavlja primarnu granu privrede. Na područjima Crne Gore, gdje je priroda bila tako izdašna i darovala je prelijepim pejzažima, raznovrsnošću i brojnošću divljači, nalazimo na brojnim lokalitetima svjedočanstva o prisustvu čovjeka, njegovog bavljenja lovom, kao i pomagala koje je upotrebljavao u toj djelatnosti. Postoje i brojni zapisi putopisaca, dokumenti, crteži, slike, umjetnička i književna djela, novinski članci i drugi vidovi svjedočanstava o lovu na prostorima Crne Gore u prošlosti.
Međutim, važno je spomenuti i osvrnuti se na dio savremene literature koja se odnosi na lovstvo u Crnoj Gori. Značajnu ulogu u izdavanju ovih i sličnih publikacija imao je i ima Lovački savez Crne Gore.
Faksimilno izdanje „Zakona o lovu u Kraljevini Crnoj Gori”, usvojenog 31.12.1910. godine na Cetinju, i „Pravila i upustva za izvršenje zakona”, usvojena 1.4.1912. godine na Cetinju, priredio je i uredio Luka Milunović. Ono je objavljeno 2000. godine u izdanju Lovačkog društva Cetinje. Početak organizovanog lova u Crnoj Gori veže se za period sa kraja XIX i početka XX vijeka, a nakon priznavanja Crne Gore kao suverene države 1878. godine. Pored niza naredbi i raspisa, ova djelatnost će biti pomenuta i u Opštem imovinskom zakoniku (1888) i Krivičnom zakoniku (1906), da bi detaljno bila regulisana „Zakonom o lovu u Kraljevini Crnoj Gori”, koji je Crnogorska narodna skupština usvojila na svojoj VIII redovnoj sjednici. Ovaj Zakon, definišući da pravo lova pripada Državi, određuje zaštitu divljači, uvodi dozvole za lov, utvrđuje vrijeme lova zakonom određene divljači, kaznene odredbe, udarajući time vrlo čvrst temelj crnogorskog lovnog zakonodavstva. Međutim, burni događaji u drugoj deceniji XX vijeka bitno su uticali na sve oblasti života u Crnoj Gori pa tako i na lov. Zato su i pored duge tradicije, mnogo ranije uočene potrebe, nešto kasnije preduzete aktivnosti na donošenju propisa i formiranju Lovačkih društava i njihovog Saveza. Prvo Lovačko društvo osniva se na Cetinju 1925. godine, a 5. decembra 1931. godine, takođe na Cetinju, osniva se nacionalna asocijacija lovaca, Lovački savez Crne Gore.
Lovački savez Crne Gore je u cilju obilježavanja 85 godina postojanja izdao prošireno i dopunjeno izdanje stručne publikacije „Lovstvo”, koja sadrži 19 poglavlja, koja su hronološki povezana i prezentovana čitalačkoj publici na 873 stranice. Napisana je od strane domaćih stručnih lica iz oblasti lovstva: Luka Milunović, Miodrag Radunović,
Marko Dakić, Mladen Ćabak, Kerim Zejnilović, Miloš Janković, Alija Bralić, Nikola Marković, Nikola Sjekloća, kao i Slobodan Cmiljanić.
„Ubijeđen sam da nema lovca koji čitanjem ove knjige neće doći do novih informacija i saznanja i time nadgraditi svoje znanje i unaprijediti odnos prema divljači i prirodi. Crnogorski lovci su, bez svake sumnje, poštovani i značajni članovi familije sedam miliona evropskih lovaca, koji će svojim radom obezbijediti pokoljenjima očuvanu prirodu i divljač u lovištima. A vaši unuci će se, opravdano, ponositi jedinstvenom prirodom i ljepotom Crne Gore, kao i znanjem i mudrošću svojih očeva i djedova, koji su je očuvali”, zabilježio je, između ostalog, u predgovoru ove knjige Srečko Žerjav.
Još jedno značajno izdanje LSCG jeste i džepna knjižica „Stope i tragovi divljači - sisari” iz 2011. godine koja je nezaobilazna literatura za svakog lovca.
„Tragovi ostavljeni u šumi, polju, na stazama ili šumskim putevima, u snijegu... svjedoče o staništima divljači, njihovim navikama, ponašanju, prehrani i drugom. Govore nam o tome gdje je divljač boravila, šta je tu radila, kuda je otišla... U lovstvu, poznavanje i prebrojavanje tragova divljači koristi se kao metod za utvrđivanje brojnosti koja je osnov realnog planiranja”, zabilježio je, između ostalog,predsjednik LSCG Nikola Marković.
U izdanju ove organizacije objavljena je i publikacija „Crnogorsko lovno zakonodavstvo – 100 godina Zakona o lovstvu”, a povodom obilježavanja značajnog jubileja u crnogorskom lovstvu - 100 godina od donošenja prvog Zakona o lovu. Autori publikacije su: Luka Milunović, Marko Dakić, Mladen Ćabak, Milo Mihaljević i Nikola Marković. Takođe, za sve buduće lovce obuka i polaganje lovačkog ispita su najvažniji segmenti, pa je u tu svrhu objavljen i „Priručnik za polaganje lovačkog ispita - pitanja i odgovori”.
Duga je istorija postojanja i značaja lovačkih trofeja. Stari su onoliko koliko i sam lov, a lov je, ne zaboravimo, prva čovjekova djelatnost. Najstariji pronađeni lovački trofeji datiraju još iz paleolita. Bile su to lobanje životinja, zubi i rogovi. Možda najznačajnija publikacija na tu temu jeste „Ocjenjivanje lovačkih trofeja” Veljka Varićaka.
Trofeji se ocjenjuju po formuli koju je utvrdio CIC – Međunarodni savjet za uzgoj zaštitu i lov divljači. Prvi put ona je primijenjena za ocjenu trofeja izložbe u Berlinu 1937. godine. Do tada oni su ocjenjivani, od strane stručnih komisija, posmatranjem i subjektivnim procjenjivanjem.
A.Ć.
O lovstvu - lokalnoKada su u pitanju publikacije lovačkih organizacija u Crnoj Gori, valja pomenuti neke od njih: „Lov i lovačko društvo u Nikšiću” dr Jevta Njunjića, zbornika radova „Lov i organizacija lovaca u crnogorskoj prijestonici Cetinju”, „Zbornik radova sa obuke lovaca u Bijelom Polju” (LSCG I LO „Bijelo Polje”), kao i izuzetna publikacija „Sedamdeset godina lovstva u Rožajama”, autora Mehdije Murića i Naka Durakovića. U pitanju su djela koja na valjan način omogućavaju detaljno sagledavanje stanja i istorijata lova kao djelatnosti u određenom području Crne Gore.”Najstariji pronađeni lovački trofeji datiraju još iz paleolita
)){kind=small}
